Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine
PRAVILNA PREHRANA U DJEČJIM VRTIĆIMA GRADA ZAGREBA
Edukativni materijal “Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“
nastao je u suradnji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba,
Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i
Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Urednički tim:
mr.sc. Katarina Milković, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Bosiljka Devernay, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Kristina Jurčić, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Sanja Jelušić, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
prof. dr. sc. Irena Colić Barić, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu
doc. dr. sc. Ivana Rumbak, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu
doc. dr. sc. Irena Keser, Prehrambeno-biotehnološki fakultet
prof. dr. sc. Jasna Bošnir, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
dr. sc. Dario Lasić, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Ljiljana Vučemilović, Dječji vrtić Sunce
Viktorija Bušić, Dječji vrtić Bajka
Nakladnik:
Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Za nakladnika:
mr.sc. Ivica Lovrić, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Dizajn i grafička priprema:
Miljenko Grbić
PREDGOVOR
Poštovane, poštovani, dragi roditelji,
dugi niz godina svjedočimo neupitnoj opredijeljenosti gradske uprave
Grada Zagreba vezano uz podršku i trajno osiguravanje preduvjeta
za siguran rast i razvoj djece rane i predškolske dobi, a primjerena,
uravnotežena i pravilna prehrana u dječjim vrtićima zalog su zdravlju
kako u ranoj tako i u zreloj životnoj dobi.
Hranom se osigurava energija potrebna za rast, tjelesnu aktivnost
i druge tjelesne funkcije, a njome se unose tvari koje izgrađuju i
održavaju tijelo, pridonose održavanju tjelesne i mentalne kondicije i
poboljšavaju otpornost prema bolestima.
Za postizanje uravnotežene prehrane potrebno je znati izvor hranjivih
tvari, njihovu funkciju i količinu te je stoga bitno da potrošač dobije
ispravnu i jasnu informaciju temeljem koje će moći donijeti odluku
o kupnji određenog proizvoda u skladu sa svojim prehrambenim
navikama.
Svjesni značaja pravilne prehrane i usvajanja pravilnih prehrambenih
navika u djece rane i predškolske dobi na inicijativu Grada Zagreba
utvrđene su i izdane Preporuke i smjernice za stručnjake koji rade
na planiranju i pripremanju prehrane djece u dječjem vrtiću, koje su
u prethodnom razdoblju bili primjenjivane u odgojno obrazovnim
ustanovama diljem Hrvatske (Prehrambeni standard za planiranje
prehrane djece u dječjim vrtićima - jelovnici i normativi; Gradski ured
za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Hrvatska udruga medicinskih
sestara - Podružnica medicinskih sestara dječjih vrtića grada
Zagreba, 2007. godine).
S ciljem osuvremenjivanja istog ponovno smo okupili stručnjake i
pokrenuli projekt pod nazivom „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima
Grada Zagreba“, imajući u vidu činjenicu da je za postizanje uravnotežene
prehrane potrebno znati izvor hranjivih tvari, njihovu funkciju
i vrijednost, te itekako svjesni potrebe praćenja i implementacije
novih znanstvenih spoznaja, ujednačavanja primjene istih u svim
ustanovama i transparentnosti, tj. dostupnosti vama, roditeljima i
starateljima, svima koji skrbite o djeci i široj društvenoj zajednici jer
uravnotežena prehrana bitna je tijekom cijelog života i igra značajnu
ulogu na zdravlje pojedinca.
Projekt „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“ odvijat će
se pod geslom „Imam pravo rasti zdravo!“ i osim brojnih edukativnih
radionica predviđa izradu edukativnog materijala i jelovnika koji će
objediniti preporuke i izračune za sva četiri godišnja doba (proljetni,
ljetni, jesenji, zimski) s ciljem uravnotežene i pravilne prehrane u svim
dječjim vrtićima Grada Zagreba, što pretpostavlja da baš svako dijete u
energetskom i nutritivnom smislu zadovolji dnevne potrebe, poštujući
posebne potrebe u prehrani svakog pojedinog djeteta sukladno
zdravstvenim i inim specifičnostima s naglaskom na usvajanje znanja,
poglavito razvijanje navika vezano uz pravilan unos hrane i podizanje
kvalitete života svakog djeteta ponaosob.
Uvjeren sam da ćete prepoznati značaj ovog projekta i potrebu trajne
brige o djeci, kao i nastojanja gradske uprave Grada Zagreba da doprinese
sigurnom rastu i razvoju vaše djece i na primjeren način sudjeluje
i podiže kvalitetu života naših najmanjih sugrađanki i sugrađana u
najosjetljivijem razdoblju, te da će vama spoznaje i naputci i preporuke
doneseni na tragu novih znanstvenih dostignuća pomoći u razvijanju
prehrambenih navika kod vaše djece, a vama pomoći u odabiru
najboljeg za vašu obitelj.
Milan Bandić
gradonačelnik Grada Zagreba
Dragi roditelji,
o važnosti pravilne prehrane prvih 1000 dana u životu, od trenutka
začeća do druge godine života, svjedoče brojni javnozdravstveni akcijski
planovi. Prehrana tijekom prvih nekoliko godina života može imati
kratkoročni i dugoročni utjecaj na fizički i mentalni razvoj, ali i na
smanjenje rizika od kroničnih bolesti u odrasloj dobi.
Ne dovodeći u pitanje važnost temelja koje postavljamo pažljivim
odabirom hrane u najranijoj dobi, ipak treba skrenuti pozornost na
vrijeme kada za djecu ponašanje i navike vezane uz hranu i obroke
postaju jednako važne kao i odabir hrane. To je period u kojem djecu
treba pripremiti i odgojiti za samostalne odluke o odabiru hrane i
prehrambenom ponašanju s kojima će biti suočeni sazrijevanjem i
ulaskom u adolescentsku dob zbog sve učestalijih obroka izvan kuće.
Roditelj kao uzor u prehrambenim navikama te opetovano izlaganje
poželjnim obrascima prehrambenog ponašanja i novoj ili neprihvaćenoj
hrani temeljni su postulati “prehrambenog odgoja”.
Osuvremenjivanju jelovnika u vrtićima Grada Zagreba pristupilo
se poštujući aktualne prehrambene smjernice za djecu i Program
zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim
vrtićima (NN 121/2007), te uzimajući u obzir najnovije znanstvene
spoznaje iz područja znanosti o prehrani. U svrhu revizije dostavljeno
nam je 196 jelovnika koji su se primjenjivali u vrtićima na području
Grada Zagreba tijekom sva četiri godišnja doba. Nakon kompletnog
izračuna kemijskog sastava svih jelovnika i njihovog osuvremenjivanja,
hranjiva vrijednost jelovnika bit će iskazana u formi koja je najbliža
korisniku, tj. parametrima koji su obvezni i prilikom nutritivnog
deklariranje hrane, uz dodatne informacije za udjel kalcija i
prehrambenih vlakana.
Jelovnici osiguravaju predviđenih 75% dnevnih potreba za energijom i
kalcijem, što je sukladno vremenu koje djeca provedu u vrtiću, a ostalih
25% djeca trebaju osigurati prehranom kod kuće. Energijski udio
ugljikohidrata u dnevnim jelovnicima je 50-60%, masti 25-35% i
bjelančevina 10-30% što je u skladu s preporukama za djecu ove dobi.
Sadržaj zasićenih masnih kiselina je na razini do 10% ukupnog
energijskog unosa, prehrambena vlakna na razini većoj od 10 g/1000
kcal, što je sukladno Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i
pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 121/2007). Udjeli
rizičnih hranjivih tvari poput šećera i soli u skladu su s preporukama
Svjetske zdravstvene organizacije.
Osim navedenog, jelovnici će biti unaprijeđeni s obzirom na vrstu
i način pripreme hrane. Postupno oplemenjivanje jela uvođenjem
„novih“ sastojaka, uz korekciju učestalosti pojavljivanja različitih vrsta
hrane, ostvarena je veća raznolikosti u ponudi, a time i proporcionalna
zastupljenosti svih skupina hrane.
Nadamo se da ćete kao roditelji ostati aktivni sudionici ovog projekta
kroz kontinuirano praćenje jelovnika, ali i kroz nezaobilaznu ulogu
uzora u prehrambenom ponašanju i pozitivan stav prema promjenama,
budući da imamo zajednički cilj – očuvati zdravlje i osigurati siguran
rast i razvoj djece Grada Zagreba.
prof.dr.sc. Irena Colić Barić
doc.dr.sc. Ivana Rumbak
doc.dr.sc. Irena Keser
UVOD
“Imaš pravo na najbolju moguću zdravstvenu skrb, ispravnu
vodu za piće, kvalitetnu hranu, čistu i sigurnu okolinu i
informacije koje će ti pomoći da budeš zdrav i zdravo rasteš.”
Pravo djece na pravilnu i odgovarajuću prehranu zajamčeno je
Konvencijom o pravima djeteta (čl. 24) .usvojenoj na zasjedanju Opće
skupštine Ujedinjenih naroda, 20. studenoga 1989. godine.
Kao osnivač dječjih vrtića Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje,
kulturu i sport kontinuirano osigurava preduvjete potrebne za ostvarivanje
prava na odgovarajuću i kvalitetnu prehranu, tj. osigurava visoku
razinu kvalitete ponuđenih obroka u dječjim vrtićima obroka u nutritivnom
i senzoričkom smislu, poštujući načela zdravstvene ispravnosti
i sigurnosti hrane, koju nadzire Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr.
Andrija Štampar“.
Edukativni materijal pod geslom „Imam pravo rasti zdravo!“ osmišljen
je s ciljem osvješčivanja zajednice, poglavito roditelja djece rane i
predškolske dobi i onih koji skrbe o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti
hrane tj. obroka koji se poslužuju u dječjim vrtićima, te s ciljem poticanja
i usvajanja pravilnih prehrambenih navika djece u ranoj i predškolskoj
dobi jer nedostatan ili pak pretjeran unos hrane može biti indikator
zdravstvenog stanja djeteta što upućuje na važnost uloge roditelja i
odgojitelja i naglašavajući nužnost suradnje roditelja i odgojitelja, baš
kao svih ostalih sudionika u procesu pripreme i konzumiranja hrane.
PREHRANA U DJEČJIM VRTIĆIMA
•
sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97;
107/07; 94/13), prehrana djece u dječjim vrtićima planira se prema
Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane
djece u dječjim vrtićima (NN 121/2007), kojim su utvrđene mjere
zdravstvene zaštite, mjere higijene i mjere pravilne prehrane djece
predškolske dobi u dječjim vrtićima, te ostalim važećim propisima i
normativima
•
suvremena prehrana u dječjim vrtićima prepoznaje značaj
preporuka koje proizlaze iz novih znanstvenih spoznaja na području
prehrane, a odnose se na sastav i vrstu namirnica, način pripreme
i kombiniranje namirnica, te obuhvaća zdravstvene, kulturološke
i obrazovne elemente na temelju kojih planira dnevni raspored
obroka, kvalitetu i kvantitetu obroka
•
nove smjernice uključuju Preporuke o udjelu zasićenih masti,
jednostavnih šećera, te prehrambenih vlakana u prehrani (NN
121/2007)
•
tijekom boravka u dječjem vrtiću zajamčena su četiri obroka
(zajutrak, doručak, ručak i užina) čime je zadovoljeno 75% dnevnih
potreba za energijom, makronutrijentima (bjelančevine, masti i
ugljikohidrati) i mikronutrijentima (vitamini i mineralne tvari), dok
preostalih 25 % preporučenog dnevnog unosa energije i hranjivih
tvari djetetu treba osigurati kroz obroke kod kuće
•
jelovnici za djecu s posebnim potrebama u prehrani i za djecu s
teškoćama u razvoju planiranju se u suradnji s roditeljima
•
brojna istraživanja pokazala su da je kontrola unosa kritičnih
nutrijenata ključna za prevenciju mnogih bolesti u dječjoj dobi, kao
i tijekom života
•
prekomjeran unos rafinirane hrane i hrane s visokim udjelom
zasićenih masti i jednostavnih šećera tijekom djetinjstva povećava
rizik od niza kroničnih bolesti uvjetovanih nepravilnom prehranom
(kardiovaskularnih, hipertenzije, karijesa, debljine, dijabetesa...)
•
hrana koju djeci poslužujemo mora biti ukusna i privlačnog izgleda s
obzirom da djeca teško prihvaćaju nova jela
•
djeca predškolske dobi energiju osiguravaju mahom iz ugljikohidrata
i masti, a osim za održavanje osnovnih tjelesnih funkcija i tjelesnu
aktivnost istu koriste za rast i razvoj
•
bjelančevine su neophodne za rast i održavanje različitih tkiva u
organizmu i za izgradnju enzima koji reguliraju brojne funkcije, pa u
ovome razdoblju života imaju poseban značaj
•
u svim dječjim vrtićima Grada Zagreba osigurani su uvjeti za pripremu
obroka za djecu, a zaposlenici koji rade na pripremanju i distribuciji
hrane redovito se stručno usavršavaju (o zdravstvenoj ispravnosti
namirnica, senzoričkim svojstvima obroka, osobnoj higijeni, higijeni
prostora u kojima se priprema hrana i sl.)
PLANIRANJE PREHRANE U DJEČJIM VRTIĆIMA
Prehrana djece u dječjim vrtićima Grada Zagreba planira se sukladno
Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece
u dječjim vrtićima, kojim su utvrđene mjere zdravstvene zaštite, mjere
higijene i mjere pravilne prehrane djece predškolske dobi u dječjim
vrtićima, donesenom od strane ministra zdravstva uz suglasnost
ministra znanosti i obrazovanja, te ostalim važećim propisima.
Tablica 1.
ENERGIJA I
HRANJIVE TVARI
DOJENČAD
6-12 mjeseci
DJECA
1-3 godine
DJECA
4-6 godina
1.
Energija (kcal/dan)[1] 850 1 200 1 600
Energija (kJ/dan) 3 555 5 018 6 690
2.
Bjelančevine
(% energije/dan)[2],[3] 10 – 15 10 – 15 10 – 15
Bjelančevine (g/dan) 21 – 32 30 – 45 40 – 60
3.
Masti (% energije/dan)[4] 35 – 45 30 – 35 . 30 – 35
Masti (g/dan) 33 -43 40 – 47 53 – 62
4.
Zasićene masti
(% energije/dan) – . 10 . 10
Zasićene masti (g/dan) – . 13 . 18
5.
Ugljikohidrati
(% energije/dan) 45 – 50 50 – 60 50 – 60
Ugljikohidrati (g/dan) 96 – 106 150 – 180 200 – 240
6.
Jednostavni šećeri
(% energije/dan)[5] – < 10 < 10
Jednostavni šećeri (g/dan) – < 30 < 40
7.
Vlakna (g/4,18 MJ ili
g/1000 kcal) – > 10 > 10
Vlakna (g/dan) – > 12 > 16
OSNOVNE POSTAVKE PRAVILNE PREHRANE
Kako bi kod djece u najranijoj dobi razvili poželjne prehrambene navike
iznimno je važno da se kroz proces prehrane i sve aktivnosti vezano
uz prehranu u vlastitom domu i izvan njega promiču pozitivni stavovi
prema pravilnoj prehrani i zdravlju.
Ilustracija: Martin Golub
Raznolika prehrana u kojoj su zastupljene sve skupine namirnica nužan
je preduvjet za unos energije i hranjivih tvari koje su neophodne za
neometano odvijanje brojnih funkcija u organizmu (Tablica 1.), stoga je
važno ograničiti konzumaciju hrane koja je izvor tzv. „praznih kalorija“
(npr. slatkiši, razne grickalice, zaslađeni napitci) kojima djeca unose
energiju, bez unosa esencijalnih hranjivih tvari.
OSNOVNE POSTAVKE PRAVILNE PREHRANE
Kako bi kod djece u najranijoj dobi razvili poželjne prehrambene navike
iznimno je važno da se kroz proces prehrane i sve aktivnosti vezano
uz prehranu u vlastitom domu i izvan njega promiču pozitivni stavovi
prema pravilnoj prehrani i zdravlju.
Ilustracija: Martin Golub
Raznolika prehrana u kojoj su zastupljene sve skupine namirnica nužan
je preduvjet za unos energije i hranjivih tvari koje su neophodne za
neometano odvijanje brojnih funkcija u organizmu (Tablica 1.), stoga je
važno ograničiti konzumaciju hrane koja je izvor tzv. „praznih kalorija“
(npr. slatkiši, razne grickalice, zaslađeni napitci) kojima djeca unose
energiju, bez unosa esencijalnih hranjivih tvari.
Prikaz skupina hrane, najvažnijih hranjivih tvari i njihova uloga u
organizmu
Tablica 2.
Skupina
hrane (izvori)
Ključne hranjive
tvari Uloga u organizmu
Žitarice Ugljikohidrati,
prehrambena
vlakna, vitamini B
skupine,
željezo
Ugljikohidrati su osnovni izvor
energije u organizmu. Prehrambena
vlakna olakšavaju
pokretanje hrane kroz probavni
sustav. Vitamini B skupine
pomažu upotrijebiti dostupne
izvore energije. Željezo prenosi
kisik u crvenim krvnim stanicama
i mišićnim stanicama.
Povrće Vitamin A,
vitamin C,
folat, željezo,
magnezij,
Vitamin A doprinosi zdravlju
kože i mukoznih membrana te
pomaže vid. Vitamin C pomaže
cijeljenju rana i u borbi protiv
infekcija. Folat je potreban
prehrambena
vlakna
za zdrave krvne stanice i za
normalnu diobu stanica, koja
se događa npr. prilikom rasta.
Magnezij se nalazi u kostima,
a također je važan i za funkcioniranje
mišića i živčanog
sustava.
Voće Vitamin A,
vitamin C, kalij, folat,
prehrambena vlakna
Kalij je odgovaran za pravilan
rad srca i mišića, reguliranje
tjelesnih tekućina i prijenos
signala među živčanim
stanicama.
Mliječni Kalcij, vitamin D, Kalcij je odgovoran za razvoj
proizvodi kalij, proteini,
vitamin B2
i održavanje zdravih kostiju i
zubi. Vitamin D je potreban za
zdrave kosti i imunološki sustav.
Vitamin B2 u organizmu
pomaže upotrijebiti dostupne
izvore energije.
Hrana bogata Bjelančevine, Bjelančevine su gradivne
bjelančevinavitamini
B skupine, jedinice neophodne za rast,
ma željezo, cink zamjenu i održavanje tkiva u
organizmu. Cink je neophodan
za zacjeljivanje rana, rast i
spolni razvoj te
doživljaj okusa.
Ulje Esencijalne masne
kiseline
Esencijalne masne kiseline
neophodne su za razvoj mozga
i njegovo funkcioniranje,
zdravlje staničnih membrana i
normalan rast
i razvoj.
Hrana koja
sadrži tzv.
“prazne
kalorije”
(konzumni
šećer, slatkiši,
zaslađeni napitci,
svinjska
mast, loj i
druge slične
masti)
Jednostavni
ugljikohidrati
Čvrste masti
Jednostavni ugljikohidrati
osiguravaju energiju, ali jako
malo drugih hranjivih tvari.
Čvrste masti (npr. životinjske
masti) i određene tehnološki
izmijenjene masti biljnog
podrijetla (npr. trans-masne
kiseline)
PRIPREMA HRANE
Pripremi hrane treba posvetiti posebnu pozornost. Hrana se priprema
raznovrsnim postupcima mehaničke i toplinske obrade, a sam način
pripreme mora spriječiti gubitak bioaktivnih i hranjivih tvari. Povrće i
voće pretjeranom termičkom obradom gube vitamine i hranjive tvari,
stoga ih treba nuditi i konzumirati sirovo (npr. svježe voće, salate).
Preporuča se hranu kuhati na pari ili peći u tzv. „parno-konvekcijskoj“
pećnici, te umjesto soli koristiti začinsko bilje.
Hrani koja se termički obrađuje (kuha, pirja i peče) preporuča se dodati
tek mala količina masti ili ulja.
Ne preporučaju se postupci toplinske obrade na visokim temperaturama
zbog mogućnosti izazivanja štetnih spojeva.
Sva jela treba ponuditi odmah nakon pripreme kako bi se izbjegao daljnji
gubitak hranjivih tvari.
IMPLEMANTACIJA HACCP SUSTAVA U DJEČJE
VRTIĆE KAO UVJET ZA SIGURNU HRANU
Zakonodavstvo u području sigurnosti hrane propisuje uspostavu
sustava samokontrole temeljenih na načelima HACCP sustava, tj.
sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka kao preventivnog
sustava koji omogućuje prepoznavanje, ocjenu, mjere i nadzor nad
eventualnim prisutnim faktorima rizika u hrani koje mogu štetno
djelovati na zdravlje ljudi (engl. Hazard Analysis Critical Control Point),
stoga je primjena istih obvezatna u svim vrtićkim kuhinjama dječjih
vrtića.
NADZOR PREHRANE U DJEČJIM VRTIĆIMA
•
u hrvatskom sustavu kontrole sigurnosti hrane prema važećim
zakonima i propisima djeluju brojne institucije (Ministarstvo
zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za hranu,
Centar za kontrolu namirnica, Hrvatski zavod za javno zdravstvo...)
•
kontrolu kvalitete hrane (uzorkovanje i analizu mikrobiološke
ispravnosti obroka, te utvrđivanje nutritivnog sastava obroka) u
dječjim vrtićima na području grada Zagreba provodi Nastavni zavod
za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
•
kontrola prehrane provodi se sukladno Zakonu o hrani, Pravilniku o
mikrobiološkim kriterijima za hranu, Programu zdravstvene
zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima,
Prehrambenom standardu za planiranje prehrane djece u dječjim
vrtićima-jelovnici i normativima, te ostalim zakonima i pravilnicima
•
sukladno Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu u dječjim
vrtićima redovito se provodi mikrobiološka analiza gotovih obroka
hrane, kao i analiza sirovina s obzirom na mikrobiološke kriterije i
senzorska svojstva
•
kako bismo bili sigurni da dijete unosi preporučenu količinu
hranjivih sastojaka, prehrana u dječjim vrtićima podrazumijeva
stalno vrednovanje kvalitete hrane
PREHRANA DJETETA KAO INTEGRALNI DIO
CJELOVITE PODRŠKE DJETETU U
ODGOJNO – OBRAZOVNOM PROCESU
•
prehrana djeteta u dječjem vrtiću nije samo zadovoljavanje
dnevnih energetskih i nutritivnih potreba djece već je značajan dio
odgojno-obrazovnog procesa u kojem dijete stječe znanja, vještine
i sposobnosti i formira stavove o važnosti prehrane
•
u dječjim vrtićima s djecom se provode brojne aktivnosti u cilju
razvijanja zdravog načina prehrane i prihvaćanja novih namirnica u
prehrani
•
zdrava prehrana u dječjem vrtiću temelj je razvoja svakog djeteta i
prilagođena je posebnim prehrambenim potrebama svakog djeteta
SAVJETI ZA STJECANJE PRAVILNIH
PREHRAMBENIH NAVIKA
•
od iznimne je važnosti uspostaviti pravilan razmak između obroka,
u okruženju u kojem je moguće neometano konzumirati hranu
•
omogućiti djetetu izbor namirnica visoke hranjive vrijednosti (npr.
kruh, peciva, tjesteninu od integralnih žitarica i sl.)
•
ponuditi djetetu manje obroke (četiri do šest puta tijekom dana)
•
preporuča se uzimanje svih obroka tijekom boravka djeteta u
dječjem vrtiću jer nedostatak hranjivih tvari zbog preskočenog
obroka teško je nadoknaditi drugim obrokom
•
djeci je svojstvena sposobnost regulacije energetskog unosa hrane
stoga dijete ne treba prisiljavati da pojede sve što mu je posluženo
•
opetovano izlaganje novim namirnicama nužno je za njihovo
prihvaćanje stoga je potrebno omogućiti djetetu da kuša svaku
namirnicu koja mu je poslužena
•
potrebno je uvažavati vrijeme za igru/vrijeme za odmor jer
raspoloženje djeteta može utjecati na (ne)prihvaćanje hrane
•
djeca uče iz neposredne blizine, stoga vlastitim primjerom djetetu
treba ukazivati na potrebu pravilnih prehrambenih navika i trajne
brige o zdravlju
PAŽNJA!
Zubni karijes
U cilju prevencije karijesa preporuča se izbjegavati hranu i pića bogata
šećerima.
U prehrani djece u dječjim vrtićima i kod kuće potrebno je:
•
ograničiti unos rafiniranih šećera jer su izvori tzv. „prazne energije“
•
ograničiti unos procesirane industrijske hrane i dati prednost
neprerađenoj hrani
•
ograničiti unos soli jer prema preporukama Svjetske zdravstvene
organizacije ne smije biti veći od 5 grama dnevno (istraživanja
pokazuju da u Republici Hrvatskoj djeca unose 9, a odrasli do
16 grama)
•
ograničiti unos prekomjerne količine hrane jer rezultira pretilošću i
povećava rizik od nezaraznih kroničnih bolesti u djece
Užina 2: jogurt s probiotičkom
kulturom, polubijeli kruh
Ručak: krem juha od
brokule, pirjana teletina
s prokulicom, kukuruzni
žganci (palenta), zelena
salata s radičem, miješani
raženi kruh
Užina 1: mandarina, mliječni keksi
PRIMJER ZIMSKOG DNEVNOG JELOVNIKA
VRTIĆA ZA DIJETE OD 4 DO 6 GODINA
Doručak: kakao,
polubijeli kruh,
domaća riblja pašteta
Užina 2: jogurt s probiotičkom
kulturom, polubijeli kruh
Ručak: krem juha od
brokule, pirjana teletina
s prokulicom, kukuruzni
žganci (palenta), zelena
salata s radičem, miješani
raženi kruh
Užina 1: mandarina, mliječni keksi
PRIMJER ZIMSKOG DNEVNOG JELOVNIKA
VRTIĆA ZA DIJETE OD 4 DO 6 GODINA
Doručak: kakao,
polubijeli kruh,
domaća riblja pašteta
Analizirani jelovnik zadovoljava energetske i nutritivne potrebe
djeteta, te je sukladan je pravilniku Izmjene i dopune Programa
zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u dječjim
vrtićima (N.N.121/2007).
Ukupna energetska vrijednost i sadržaj hranjivih tvari u dnevnim
obrocima prikazanog jelovnika
Energija 1228,7 kcal
Masti 43,87 g
Zasićene masne kiseline 13,74 g
Ugljikohidrati 152,27 g
Prehrambena vlakna 12,4 g
Bjelančevine 54,72 g
Natrij 983,01 mg
Kalcij 595,3 mg
U ovom jelovniku zajutrak je zamijenjen užinom s obzirom da veliki broj
djece ne dolazi u vrtić u ranim jutarnjim satima (od 6.00 do 7.00 sati) kad
je zajutrak predviđen.
