Kutak zdravstvene voditeljice

Grad Zagreb 
PRAVILNA PREHRANA 
U DJEČJIM VRTIĆIMA 
GRADA ZAGREBA
Pokrovitelj: 
 
 
Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba 
 
Edukativni materijal “Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“ 
nastao je u suradnji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, 
Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i 
Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 
 
Urednički tim: 
 
mr.sc. Katarina Milković, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport 
Bosiljka Devernay, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport 
Kristina Jurčić, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport 
Sanja Jelušić, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ 
prof. dr. sc. Irena Colić Barić, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu 
doc. dr. sc. Ivana Rumbak, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu 
doc. dr. sc. Irena Keser, Prehrambeno-biotehnološki fakultet 
prof. dr. sc. Jasna Bošnir, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ 
dr. sc. Dario Lasić, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ 
Ljiljana Vučemilović, Dječji vrtić Sunce 
Viktorija Bušić, Dječji vrtić Bajka 
 
Nakladnik: 
 
Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport 
 
Za nakladnika: 
 
mr.sc. Ivica Lovrić, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport 
 
Dizajn i grafička priprema: 
 
Miljenko Grbić 
 
PREDGOVOR 
 
Poštovane, poštovani, dragi roditelji, 
 
dugi niz godina svjedočimo neupitnoj opredijeljenosti gradske uprave 
Grada Zagreba vezano uz podršku i trajno osiguravanje preduvjeta 
za siguran rast i razvoj djece rane i predškolske dobi, a primjerena, 
uravnotežena i pravilna prehrana u dječjim vrtićima zalog su zdravlju 
kako u ranoj tako i u zreloj životnoj dobi. 
 
Hranom se osigurava energija potrebna za rast, tjelesnu aktivnost 
i druge tjelesne funkcije, a njome se unose tvari koje izgrađuju i 
održavaju tijelo, pridonose održavanju tjelesne i mentalne kondicije i 
poboljšavaju otpornost prema bolestima. 
 
Za postizanje uravnotežene prehrane potrebno je znati izvor hranjivih 
tvari, njihovu funkciju i količinu te je stoga bitno da potrošač dobije 
ispravnu i jasnu informaciju temeljem koje će moći donijeti odluku 
 
o kupnji određenog proizvoda u skladu sa svojim prehrambenim 
navikama. 
Svjesni značaja pravilne prehrane i usvajanja pravilnih prehrambenih 
navika u djece rane i predškolske dobi na inicijativu Grada Zagreba 
utvrđene su i izdane Preporuke i smjernice za stručnjake koji rade 
na planiranju i pripremanju prehrane djece u dječjem vrtiću, koje su 
u prethodnom razdoblju bili primjenjivane u odgojno obrazovnim 
ustanovama diljem Hrvatske (Prehrambeni standard za planiranje 
prehrane djece u dječjim vrtićima - jelovnici i normativi; Gradski ured 
za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Hrvatska udruga medicinskih 
sestara - Podružnica medicinskih sestara dječjih vrtića grada 
Zagreba, 2007. godine). 
 
S ciljem osuvremenjivanja istog ponovno smo okupili stručnjake i 
pokrenuli projekt pod nazivom „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima 
Grada Zagreba“, imajući u vidu činjenicu da je za postizanje uravnotežene 
prehrane potrebno znati izvor hranjivih tvari, njihovu funkciju 
i vrijednost, te itekako svjesni potrebe praćenja i implementacije 
novih znanstvenih spoznaja, ujednačavanja primjene istih u svim 
 
ustanovama i transparentnosti, tj. dostupnosti vama, roditeljima i 
starateljima, svima koji skrbite o djeci i široj društvenoj zajednici jer 
uravnotežena prehrana bitna je tijekom cijelog života i igra značajnu 
ulogu na zdravlje pojedinca. 
 
Projekt „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“ odvijat će 
se pod geslom „Imam pravo rasti zdravo!“ i osim brojnih edukativnih 
radionica predviđa izradu edukativnog materijala i jelovnika koji će 
objediniti preporuke i izračune za sva četiri godišnja doba (proljetni, 
ljetni, jesenji, zimski) s ciljem uravnotežene i pravilne prehrane u svim 
dječjim vrtićima Grada Zagreba, što pretpostavlja da baš svako dijete u 
energetskom i nutritivnom smislu zadovolji dnevne potrebe, poštujući 
posebne potrebe u prehrani svakog pojedinog djeteta sukladno 
zdravstvenim i inim specifičnostima s naglaskom na usvajanje znanja, 
poglavito razvijanje navika vezano uz pravilan unos hrane i podizanje 
kvalitete života svakog djeteta ponaosob. 
 
Uvjeren sam da ćete prepoznati značaj ovog projekta i potrebu trajne 
brige o djeci, kao i nastojanja gradske uprave Grada Zagreba da doprinese 
sigurnom rastu i razvoju vaše djece i na primjeren način sudjeluje 
i podiže kvalitetu života naših najmanjih sugrađanki i sugrađana u 
najosjetljivijem razdoblju, te da će vama spoznaje i naputci i preporuke 
doneseni na tragu novih znanstvenih dostignuća pomoći u razvijanju 
prehrambenih navika kod vaše djece, a vama pomoći u odabiru 
najboljeg za vašu obitelj.
 
 Milan Bandić 
gradonačelnik Grada Zagreba 
 
Dragi roditelji, 
 
o važnosti pravilne prehrane prvih 1000 dana u životu, od trenutka 
začeća do druge godine života, svjedoče brojni javnozdravstveni akcijski 
planovi. Prehrana tijekom prvih nekoliko godina života može imati 
kratkoročni i dugoročni utjecaj na fizički i mentalni razvoj, ali i na 
smanjenje rizika od kroničnih bolesti u odrasloj dobi. 
Ne dovodeći u pitanje važnost temelja koje postavljamo pažljivim 
odabirom hrane u najranijoj dobi, ipak treba skrenuti pozornost na 
vrijeme kada za djecu ponašanje i navike vezane uz hranu i obroke 
postaju jednako važne kao i odabir hrane. To je period u kojem djecu 
treba pripremiti i odgojiti za samostalne odluke o odabiru hrane i 
prehrambenom ponašanju s kojima će biti suočeni sazrijevanjem i 
ulaskom u adolescentsku dob zbog sve učestalijih obroka izvan kuće. 
 
Roditelj kao uzor u prehrambenim navikama te opetovano izlaganje 
poželjnim obrascima prehrambenog ponašanja i novoj ili neprihvaćenoj 
hrani temeljni su postulati “prehrambenog odgoja”. 
 
Osuvremenjivanju jelovnika u vrtićima Grada Zagreba pristupilo 
se poštujući aktualne prehrambene smjernice za djecu i Program 
zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim 
vrtićima (NN 121/2007), te uzimajući u obzir najnovije znanstvene 
spoznaje iz područja znanosti o prehrani. U svrhu revizije dostavljeno 
nam je 196 jelovnika koji su se primjenjivali u vrtićima na području 
Grada Zagreba tijekom sva četiri godišnja doba. Nakon kompletnog 
izračuna kemijskog sastava svih jelovnika i njihovog osuvremenjivanja, 
hranjiva vrijednost jelovnika bit će iskazana u formi koja je najbliža 
korisniku, tj. parametrima koji su obvezni i prilikom nutritivnog 
deklariranje hrane, uz dodatne informacije za udjel kalcija i 
prehrambenih vlakana. 
 
Jelovnici osiguravaju predviđenih 75% dnevnih potreba za energijom i 
kalcijem, što je sukladno vremenu koje djeca provedu u vrtiću, a ostalih 
25% djeca trebaju osigurati prehranom kod kuće. Energijski udio 
ugljikohidrata u dnevnim jelovnicima je 50-60%, masti 25-35% i 
bjelančevina 10-30% što je u skladu s preporukama za djecu ove dobi. 
 
Sadržaj zasićenih masnih kiselina je na razini do 10% ukupnog 
energijskog unosa, prehrambena vlakna na razini većoj od 10 g/1000 
kcal, što je sukladno Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i 
pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 121/2007). Udjeli 
rizičnih hranjivih tvari poput šećera i soli u skladu su s preporukama 
Svjetske zdravstvene organizacije. 
 
Osim navedenog, jelovnici će biti unaprijeđeni s obzirom na vrstu 
i način pripreme hrane. Postupno oplemenjivanje jela uvođenjem 
„novih“ sastojaka, uz korekciju učestalosti pojavljivanja različitih vrsta 
hrane, ostvarena je veća raznolikosti u ponudi, a time i proporcionalna 
zastupljenosti svih skupina hrane. 
 
Nadamo se da ćete kao roditelji ostati aktivni sudionici ovog projekta 
kroz kontinuirano praćenje jelovnika, ali i kroz nezaobilaznu ulogu 
uzora u prehrambenom ponašanju i pozitivan stav prema promjenama, 
budući da imamo zajednički cilj – očuvati zdravlje i osigurati siguran 
rast i razvoj djece Grada Zagreba. 
 
prof.dr.sc. Irena Colić Barić 
doc.dr.sc. Ivana Rumbak 
doc.dr.sc. Irena Keser 
 
UVOD 
 
 
“Imaš pravo na najbolju moguću zdravstvenu skrb, ispravnu 
vodu za piće, kvalitetnu hranu, čistu i sigurnu okolinu i 
informacije koje će ti pomoći da budeš zdrav i zdravo rasteš.” 
Pravo djece na pravilnu i odgovarajuću prehranu zajamčeno je 
Konvencijom o pravima djeteta (čl. 24) .usvojenoj na zasjedanju Opće 
skupštine Ujedinjenih naroda, 20. studenoga 1989. godine. 
 
Kao osnivač dječjih vrtića Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, 
kulturu i sport kontinuirano osigurava preduvjete potrebne za ostvarivanje 
prava na odgovarajuću i kvalitetnu prehranu, tj. osigurava visoku 
razinu kvalitete ponuđenih obroka u dječjim vrtićima obroka u nutritivnom 
i senzoričkom smislu, poštujući načela zdravstvene ispravnosti 
i sigurnosti hrane, koju nadzire Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. 
Andrija Štampar“. 
 
Edukativni materijal pod geslom „Imam pravo rasti zdravo!“ osmišljen 
je s ciljem osvješčivanja zajednice, poglavito roditelja djece rane i 
predškolske dobi i onih koji skrbe o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti 
hrane tj. obroka koji se poslužuju u dječjim vrtićima, te s ciljem poticanja 
i usvajanja pravilnih prehrambenih navika djece u ranoj i predškolskoj 
dobi jer nedostatan ili pak pretjeran unos hrane može biti indikator 
zdravstvenog stanja djeteta što upućuje na važnost uloge roditelja i 
odgojitelja i naglašavajući nužnost suradnje roditelja i odgojitelja, baš 
kao svih ostalih sudionika u procesu pripreme i konzumiranja hrane. 
 
PREHRANA U DJEČJIM VRTIĆIMA 
 
 
• 
sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97; 
107/07; 94/13), prehrana djece u dječjim vrtićima planira se prema 
Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane 
djece u dječjim vrtićima (NN 121/2007), kojim su utvrđene mjere 
zdravstvene zaštite, mjere higijene i mjere pravilne prehrane djece 
predškolske dobi u dječjim vrtićima, te ostalim važećim propisima i 
normativima 
 
• 
suvremena prehrana u dječjim vrtićima prepoznaje značaj 
preporuka koje proizlaze iz novih znanstvenih spoznaja na području 
prehrane, a odnose se na sastav i vrstu namirnica, način pripreme 
i kombiniranje namirnica, te obuhvaća zdravstvene, kulturološke 
i obrazovne elemente na temelju kojih planira dnevni raspored 
obroka, kvalitetu i kvantitetu obroka 
• 
nove smjernice uključuju Preporuke o udjelu zasićenih masti, 
jednostavnih šećera, te prehrambenih vlakana u prehrani (NN 
121/2007) 
• 
tijekom boravka u dječjem vrtiću zajamčena su četiri obroka 
(zajutrak, doručak, ručak i užina) čime je zadovoljeno 75% dnevnih 
potreba za energijom, makronutrijentima (bjelančevine, masti i 
ugljikohidrati) i mikronutrijentima (vitamini i mineralne tvari), dok 
preostalih 25 % preporučenog dnevnog unosa energije i hranjivih 
tvari djetetu treba osigurati kroz obroke kod kuće 
• 
jelovnici za djecu s posebnim potrebama u prehrani i za djecu s 
teškoćama u razvoju planiranju se u suradnji s roditeljima 
• 
brojna istraživanja pokazala su da je kontrola unosa kritičnih 
nutrijenata ključna za prevenciju mnogih bolesti u dječjoj dobi, kao 
i tijekom života 
• 
prekomjeran unos rafinirane hrane i hrane s visokim udjelom 
zasićenih masti i jednostavnih šećera tijekom djetinjstva povećava 
rizik od niza kroničnih bolesti uvjetovanih nepravilnom prehranom 
(kardiovaskularnih, hipertenzije, karijesa, debljine, dijabetesa...) 
 
• 
hrana koju djeci poslužujemo mora biti ukusna i privlačnog izgleda s 
obzirom da djeca teško prihvaćaju nova jela 
• 
djeca predškolske dobi energiju osiguravaju mahom iz ugljikohidrata 
i masti, a osim za održavanje osnovnih tjelesnih funkcija i tjelesnu 
aktivnost istu koriste za rast i razvoj 
• 
bjelančevine su neophodne za rast i održavanje različitih tkiva u 
organizmu i za izgradnju enzima koji reguliraju brojne funkcije, pa u 
ovome razdoblju života imaju poseban značaj 
• 
u svim dječjim vrtićima Grada Zagreba osigurani su uvjeti za pripremu 
obroka za djecu, a zaposlenici koji rade na pripremanju i distribuciji 
hrane redovito se stručno usavršavaju (o zdravstvenoj ispravnosti 
namirnica, senzoričkim svojstvima obroka, osobnoj higijeni, higijeni 
prostora u kojima se priprema hrana i sl.) 
PLANIRANJE PREHRANE U DJEČJIM VRTIĆIMA 
 
Prehrana djece u dječjim vrtićima Grada Zagreba planira se sukladno 
 
Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece 
u dječjim vrtićima, kojim su utvrđene mjere zdravstvene zaštite, mjere 
higijene i mjere pravilne prehrane djece predškolske dobi u dječjim 
vrtićima, donesenom od strane ministra zdravstva uz suglasnost 
ministra znanosti i obrazovanja, te ostalim važećim propisima. 
 
Tablica 1. 
 
ENERGIJA I 
HRANJIVE TVARI 
DOJENČAD 
6-12 mjeseci 
DJECA 
1-3 godine 
DJECA 
4-6 godina 
1. 
Energija (kcal/dan)[1] 850 1 200 1 600 
Energija (kJ/dan) 3 555 5 018 6 690 
2. 
Bjelančevine 
(% energije/dan)[2],[3] 10 – 15 10 – 15 10 – 15 
Bjelančevine (g/dan) 21 – 32 30 – 45 40 – 60 
3. 
Masti (% energije/dan)[4] 35 – 45 30 – 35 . 30 – 35 
Masti (g/dan) 33 -43 40 – 47 53 – 62 
4. 
Zasićene masti 
(% energije/dan) – . 10 . 10 
Zasićene masti (g/dan) – . 13 . 18 
5. 
Ugljikohidrati 
(% energije/dan) 45 – 50 50 – 60 50 – 60 
Ugljikohidrati (g/dan) 96 – 106 150 – 180 200 – 240 
6. 
Jednostavni šećeri 
(% energije/dan)[5] – < 10 < 10 
Jednostavni šećeri (g/dan) – < 30 < 40 
7. 
Vlakna (g/4,18 MJ ili 
g/1000 kcal) – > 10 > 10 
Vlakna (g/dan) – > 12 > 16 
 
OSNOVNE POSTAVKE PRAVILNE PREHRANE 
Kako bi kod djece u najranijoj dobi razvili poželjne prehrambene navike 
iznimno je važno da se kroz proces prehrane i sve aktivnosti vezano 
uz prehranu u vlastitom domu i izvan njega promiču pozitivni stavovi 
prema pravilnoj prehrani i zdravlju. 
Ilustracija: Martin Golub 
Raznolika prehrana u kojoj su zastupljene sve skupine namirnica nužan 
je preduvjet za unos energije i hranjivih tvari koje su neophodne za 
neometano odvijanje brojnih funkcija u organizmu (Tablica 1.), stoga je 
važno ograničiti konzumaciju hrane koja je izvor tzv. „praznih kalorija“ 
(npr. slatkiši, razne grickalice, zaslađeni napitci) kojima djeca unose 
energiju, bez unosa esencijalnih hranjivih tvari. 
OSNOVNE POSTAVKE PRAVILNE PREHRANE 
Kako bi kod djece u najranijoj dobi razvili poželjne prehrambene navike 
iznimno je važno da se kroz proces prehrane i sve aktivnosti vezano 
uz prehranu u vlastitom domu i izvan njega promiču pozitivni stavovi 
prema pravilnoj prehrani i zdravlju. 
Ilustracija: Martin Golub 
Raznolika prehrana u kojoj su zastupljene sve skupine namirnica nužan 
je preduvjet za unos energije i hranjivih tvari koje su neophodne za 
neometano odvijanje brojnih funkcija u organizmu (Tablica 1.), stoga je 
važno ograničiti konzumaciju hrane koja je izvor tzv. „praznih kalorija“ 
(npr. slatkiši, razne grickalice, zaslađeni napitci) kojima djeca unose 
energiju, bez unosa esencijalnih hranjivih tvari. 
Prikaz skupina hrane, najvažnijih hranjivih tvari i njihova uloga u 
organizmu 
 
Tablica 2. 
 
Skupina 
hrane (izvori) 
Ključne hranjive 
tvari Uloga u organizmu 
Žitarice Ugljikohidrati, 
prehrambena 
vlakna, vitamini B 
skupine, 
željezo 
Ugljikohidrati su osnovni izvor 
energije u organizmu. Prehrambena 
vlakna olakšavaju 
pokretanje hrane kroz probavni 
sustav. Vitamini B skupine 
pomažu upotrijebiti dostupne 
izvore energije. Željezo prenosi 
kisik u crvenim krvnim stanicama 
i mišićnim stanicama. 
Povrće Vitamin A, 
vitamin C, 
folat, željezo, 
magnezij, 
Vitamin A doprinosi zdravlju 
kože i mukoznih membrana te 
pomaže vid. Vitamin C pomaže 
cijeljenju rana i u borbi protiv 
infekcija. Folat je potreban 
prehrambena 
vlakna 
za zdrave krvne stanice i za 
normalnu diobu stanica, koja 
se događa npr. prilikom rasta. 
Magnezij se nalazi u kostima, 
a također je važan i za funkcioniranje 
mišića i živčanog 
sustava. 
Voće Vitamin A, 
vitamin C, kalij, folat, 
prehrambena vlakna 
Kalij je odgovaran za pravilan 
rad srca i mišića, reguliranje 
tjelesnih tekućina i prijenos 
signala među živčanim 
stanicama. 
 
Mliječni Kalcij, vitamin D, Kalcij je odgovoran za razvoj 
proizvodi kalij, proteini, 
vitamin B2 
i održavanje zdravih kostiju i 
zubi. Vitamin D je potreban za 
zdrave kosti i imunološki sustav. 
Vitamin B2 u organizmu 
pomaže upotrijebiti dostupne 
izvore energije. 
Hrana bogata Bjelančevine, Bjelančevine su gradivne 
bjelančevinavitamini 
B skupine, jedinice neophodne za rast, 
ma željezo, cink zamjenu i održavanje tkiva u 
organizmu. Cink je neophodan 
za zacjeljivanje rana, rast i 
spolni razvoj te 
doživljaj okusa. 
Ulje Esencijalne masne 
kiseline 
Esencijalne masne kiseline 
neophodne su za razvoj mozga 
i njegovo funkcioniranje, 
zdravlje staničnih membrana i 
normalan rast 
i razvoj. 
Hrana koja 
sadrži tzv. 
“prazne 
kalorije” 
(konzumni 
šećer, slatkiši, 
zaslađeni napitci, 
svinjska 
mast, loj i 
druge slične 
masti) 
Jednostavni 
ugljikohidrati 
Čvrste masti 
Jednostavni ugljikohidrati 
osiguravaju energiju, ali jako 
malo drugih hranjivih tvari. 
Čvrste masti (npr. životinjske 
masti) i određene tehnološki 
izmijenjene masti biljnog 
podrijetla (npr. trans-masne 
kiseline) 
 
PRIPREMA HRANE 
 
Pripremi hrane treba posvetiti posebnu pozornost. Hrana se priprema 
raznovrsnim postupcima mehaničke i toplinske obrade, a sam način 
pripreme mora spriječiti gubitak bioaktivnih i hranjivih tvari. Povrće i 
voće pretjeranom termičkom obradom gube vitamine i hranjive tvari, 
stoga ih treba nuditi i konzumirati sirovo (npr. svježe voće, salate). 
 
Preporuča se hranu kuhati na pari ili peći u tzv. „parno-konvekcijskoj“ 
pećnici, te umjesto soli koristiti začinsko bilje. 
 
Hrani koja se termički obrađuje (kuha, pirja i peče) preporuča se dodati 
tek mala količina masti ili ulja. 
 
Ne preporučaju se postupci toplinske obrade na visokim temperaturama 
zbog mogućnosti izazivanja štetnih spojeva. 
 
Sva jela treba ponuditi odmah nakon pripreme kako bi se izbjegao daljnji 
gubitak hranjivih tvari. 
 
IMPLEMANTACIJA HACCP SUSTAVA U DJEČJE 
VRTIĆE KAO UVJET ZA SIGURNU HRANU 
 
Zakonodavstvo u području sigurnosti hrane propisuje uspostavu 
sustava samokontrole temeljenih na načelima HACCP sustava, tj. 
sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka kao preventivnog 
sustava koji omogućuje prepoznavanje, ocjenu, mjere i nadzor nad 
eventualnim prisutnim faktorima rizika u hrani koje mogu štetno 
djelovati na zdravlje ljudi (engl. Hazard Analysis Critical Control Point), 
stoga je primjena istih obvezatna u svim vrtićkim kuhinjama dječjih 
vrtića. 
 
NADZOR PREHRANE U DJEČJIM VRTIĆIMA 
 
 
• 
u hrvatskom sustavu kontrole sigurnosti hrane prema važećim 
zakonima i propisima djeluju brojne institucije (Ministarstvo 
zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za hranu, 
Centar za kontrolu namirnica, Hrvatski zavod za javno zdravstvo...) 
• 
kontrolu kvalitete hrane (uzorkovanje i analizu mikrobiološke 
ispravnosti obroka, te utvrđivanje nutritivnog sastava obroka) u 
dječjim vrtićima na području grada Zagreba provodi Nastavni zavod 
za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ 
 
• 
kontrola prehrane provodi se sukladno Zakonu o hrani, Pravilniku o 
mikrobiološkim kriterijima za hranu, Programu zdravstvene 
zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima, 
Prehrambenom standardu za planiranje prehrane djece u dječjim 
vrtićima-jelovnici i normativima, te ostalim zakonima i pravilnicima 
• 
sukladno Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu u dječjim 
vrtićima redovito se provodi mikrobiološka analiza gotovih obroka 
hrane, kao i analiza sirovina s obzirom na mikrobiološke kriterije i 
senzorska svojstva 
• 
kako bismo bili sigurni da dijete unosi preporučenu količinu 
hranjivih sastojaka, prehrana u dječjim vrtićima podrazumijeva 
stalno vrednovanje kvalitete hrane 
PREHRANA DJETETA KAO INTEGRALNI DIO 
CJELOVITE PODRŠKE DJETETU U 
ODGOJNO – OBRAZOVNOM PROCESU 
 
• 
prehrana djeteta u dječjem vrtiću nije samo zadovoljavanje 
dnevnih energetskih i nutritivnih potreba djece već je značajan dio 
odgojno-obrazovnog procesa u kojem dijete stječe znanja, vještine 
i sposobnosti i formira stavove o važnosti prehrane 
• 
u dječjim vrtićima s djecom se provode brojne aktivnosti u cilju 
razvijanja zdravog načina prehrane i prihvaćanja novih namirnica u 
prehrani 
• 
zdrava prehrana u dječjem vrtiću temelj je razvoja svakog djeteta i 
prilagođena je posebnim prehrambenim potrebama svakog djeteta 
SAVJETI ZA STJECANJE PRAVILNIH 
PREHRAMBENIH NAVIKA 
 
• 
od iznimne je važnosti uspostaviti pravilan razmak između obroka, 
u okruženju u kojem je moguće neometano konzumirati hranu 
 
• 
omogućiti djetetu izbor namirnica visoke hranjive vrijednosti (npr. 
kruh, peciva, tjesteninu od integralnih žitarica i sl.) 
 
• 
ponuditi djetetu manje obroke (četiri do šest puta tijekom dana) 
• 
preporuča se uzimanje svih obroka tijekom boravka djeteta u 
dječjem vrtiću jer nedostatak hranjivih tvari zbog preskočenog 
obroka teško je nadoknaditi drugim obrokom 
• 
djeci je svojstvena sposobnost regulacije energetskog unosa hrane 
stoga dijete ne treba prisiljavati da pojede sve što mu je posluženo 
• 
opetovano izlaganje novim namirnicama nužno je za njihovo 
prihvaćanje stoga je potrebno omogućiti djetetu da kuša svaku 
namirnicu koja mu je poslužena 
 
• 
potrebno je uvažavati vrijeme za igru/vrijeme za odmor jer 
raspoloženje djeteta može utjecati na (ne)prihvaćanje hrane 
• 
djeca uče iz neposredne blizine, stoga vlastitim primjerom djetetu 
treba ukazivati na potrebu pravilnih prehrambenih navika i trajne 
brige o zdravlju 
PAŽNJA! 
 
Zubni karijes 
 
U cilju prevencije karijesa preporuča se izbjegavati hranu i pića bogata 
šećerima. 
 
U prehrani djece u dječjim vrtićima i kod kuće potrebno je: 
 
• 
ograničiti unos rafiniranih šećera jer su izvori tzv. „prazne energije“ 
 
• 
ograničiti unos procesirane industrijske hrane i dati prednost 
neprerađenoj hrani 
 
• 
ograničiti unos soli jer prema preporukama Svjetske zdravstvene 
 
organizacije ne smije biti veći od 5 grama dnevno (istraživanja 
 
pokazuju da u Republici Hrvatskoj djeca unose 9, a odrasli do 
 
16 grama) 
 
• 
ograničiti unos prekomjerne količine hrane jer rezultira pretilošću i 
povećava rizik od nezaraznih kroničnih bolesti u djece 
 
 
Užina 2: jogurt s probiotičkom 
kulturom, polubijeli kruh 
Ručak: krem juha od 
brokule, pirjana teletina 
s prokulicom, kukuruzni 
žganci (palenta), zelena 
salata s radičem, miješani 
raženi kruh 
Užina 1: mandarina, mliječni keksi 
PRIMJER ZIMSKOG DNEVNOG JELOVNIKA 
VRTIĆA ZA DIJETE OD 4 DO 6 GODINA 
Doručak: kakao, 
polubijeli kruh, 
domaća riblja pašteta 
Užina 2: jogurt s probiotičkom 
kulturom, polubijeli kruh 
Ručak: krem juha od 
brokule, pirjana teletina 
s prokulicom, kukuruzni 
žganci (palenta), zelena 
salata s radičem, miješani 
raženi kruh 
Užina 1: mandarina, mliječni keksi 
PRIMJER ZIMSKOG DNEVNOG JELOVNIKA 
VRTIĆA ZA DIJETE OD 4 DO 6 GODINA 
Doručak: kakao, 
polubijeli kruh, 
domaća riblja pašteta 
Analizirani jelovnik zadovoljava energetske i nutritivne potrebe 
djeteta, te je sukladan je pravilniku Izmjene i dopune Programa 
zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u dječjim 
vrtićima (N.N.121/2007). 
 
Ukupna energetska vrijednost i sadržaj hranjivih tvari u dnevnim 
 
obrocima prikazanog jelovnika 
Energija 1228,7 kcal 
Masti 43,87 g 
Zasićene masne kiseline 13,74 g 
Ugljikohidrati 152,27 g 
Prehrambena vlakna 12,4 g 
Bjelančevine 54,72 g 
Natrij 983,01 mg 
Kalcij 595,3 mg 
 
U ovom jelovniku zajutrak je zamijenjen užinom s obzirom da veliki broj 
djece ne dolazi u vrtić u ranim jutarnjim satima (od 6.00 do 7.00 sati) kad 
je zajutrak predviđen.

Ispiši stranicu